Bloomberg: Trump će kazniti Putina ako odbije mirovni plan

Bloomberg je objavio te podatke pozivajući se na izvore upoznate s razgovorima unutar američke administracije. Nadalje, Washington razmatra niz mjera, među kojima su sankcioniranje brodova iz tzv. ruske "flote iz sjene", mreže tankera koji se koriste za zaobilaženje postojećih ograničenja u prijevozu ruske nafte, kao i posrednika i trgovaca uključenih u te poslove. Sugovornici su govorili pod uvjetom anonimnosti jer se radi o osjetljivim i još uvijek nezavršenim planovima.

Dio izvora navodi da bi nove sankcije mogle biti objavljene već tijekom ovoga tjedna.

Bloomberg piše i da je američki ministar financija Scott Bessent ranije ovog tjedna o tim planovima razgovarao s europskim veleposlanicima, u sklopu koordinacije sa saveznicima. Cilj sankcija bio bi dodatno smanjenje ruskih prihoda od izvoza energije, koji su ključni za financiranje rata protiv Ukrajine.

Jamstva kao temelj za širi sporazum

U međuvremenu, Sjedinjene Države i europski saveznici intenziviraju rad na mirovnom okviru koji bi trebao spriječiti buduće ruske napade. Kako piše The New York Times, pozivajući se na dužnosnike upoznate s prijedlogom, plan predviđa snažnije sigurnosne garancije za Ukrajinu, uključujući jačanje ukrajinskih oružanih snaga, raspoređivanje europskih vojnih snaga unutar zemlje te širu uporabu američkih obavještajnih kapaciteta.

Ta bi jamstva trebala poslužiti kao temelj za širi sporazum o prekidu vatre, ali i kao mehanizam kojim bi se Ukrajinu potaknulo da pristane na teritorijalne ustupke te odustane od formalnog članstva u NATO-u.

Tijekom protekla dva dana američki i europski diplomati sastali su se s ukrajinskim vodstvom u Berlinu, gdje su, prema dostupnim informacijama, u načelu odobrili dva dokumenta koji definiraju sigurnosna jamstva. U razgovorima su sudjelovali visoki predstavnici desetak europskih zemalja, među kojima su Francuska, Njemačka, Italija i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da je postignut "stvaran i konkretan napredak", istaknuvši da je on rezultat usklađenog djelovanja Ukrajine, Europe i Sjedinjenih Država.

Unatoč tome, sveobuhvatni prekid vatre zasad se ne nazire, ponajprije zato što Rusija ne sudjeluje u tim pregovorima. Svaki dogovor zahtijevao bi ozbiljne ustupke jedne od dviju strana. Dok ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izražava zabrinutost zbog američkih prijedloga, osobito kada je riječ o teritorijalnim pitanjima, ruski predsjednik Vladimir Putin zasad ne pokazuje spremnost na kompromis.

Ruski zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov izjavio je da Moskva i dalje inzistira na tome da Ukrajina preda dijelove Donbasa koje ruske snage nisu osvojile, kao i da neće prihvatiti prisutnost snaga zemalja NATO-a na ukrajinskom teritoriju.

"Zvučalo je mnogo obećavajuće u odnosu na ranije poruke"

Američki dužnosnici, međutim, smatraju da bi Putin na kraju mogao prihvatiti prisutnost europskih snaga koje ne bi djelovale pod zapovjedništvom NATO-a, iako pojedini europski čelnici ostaju oprezni.

"Zvučalo je mnogo obećavajuće u odnosu na ranije poruke da su Amerikanci spremni ponuditi sigurnosna jamstva, ali bilo bi pretjerano tvrditi da znamo sve konkretne detalje", rekao je poljski premijer Donald Tusk.

Prema dostupnim informacijama, sigurnosni dokumenti dogovoreni su nakon više od osam sati intenzivnih pregovora u Berlinu. Jedan od njih iznosi opća načela i sadrži obvezu nalik jamstvu iz članka 5. NATO-a, prema kojem se saveznice obvezuju pomoći napadnutoj državi.

Drugi dokument, opisan kao vojno-operativni, razrađuje praktične aspekte suradnje američkih i europskih snaga s ukrajinskom vojskom kako bi se spriječio novi pokušaj ruskog zauzimanja teritorija.

Ključni element plana jest povećanje ukrajinskih oružanih snaga na mirnodopsku razinu od oko 800.000 vojnika, uz moderniziranu obuku i opremu. Tijekom rata broj pripadnika vojske narastao je na gotovo 900.000.

Dokumenti također predviđaju raspoređivanje europskih snaga unutar Ukrajine, s ciljem osiguranja zračnog prostora i pomorskih ruta. Te bi snage bile smještene u zapadnom dijelu zemlje, daleko od linije mogućeg prekida vatre.

"Svaka država već zna svoju ulogu i opseg doprinosa", izjavio je Zelenski. "Neke su spremne pružiti obavještajnu potporu, druge su spremne poslati vojnike na teren. Sve je to jasno navedeno u dokumentu."

Mrtvo slovo na papiru

Američki predsjednik Donald Trump više je puta isključio mogućnost slanja američkih vojnika u Ukrajinu. Umjesto toga, operativni dokument predviđa da bi SAD koristio svoje obavještajne sustave za nadzor prekida vatre, praćenje ruskih aktivnosti i provjeru poštovanja dogovora.

Jedna od glavnih zabrinutosti ukrajinskog predsjednika jest bojazan da bi nova sigurnosna jamstva mogla ostati mrtvo slovo na papiru, kao što se dogodilo s Budimpeštanskim memorandumom iz 1994., kojim je Ukrajina dobila jamstva u zamjenu za odricanje od nuklearnog oružja.

Taj je sporazum Rusija prekršila invazijama 2014. i 2022., bez ozbiljne vojne reakcije ostalih potpisnica.

Američki i europski dužnosnici tvrde da će nova jamstva biti pravno obvezujuća te da je Trump pristao uputiti sporazum američkom Senatu na ratifikaciju.

Zelenskij je jučer izjavio kako očekuje da će dokumenti biti dovršeni u idućim danima, nakon čega će ih američka strana proslijediti Rusiji. Uslijedit će novi krug razgovora s ukrajinskim pregovaračima, moguće već tijekom vikenda.

PROČITAJTE JOŠ